Utorak, 14. svibnja

10.00-10.45– NSK pozornica I

Povijesne postrojbe 1. i 2. banske pukovnije otvaraju KLIOFEST u NSK

Društvo Terra banalis osnovalo je 2015. godine Povijesne postrojbe 1. i 2. banske krajiške pješačke pukovnije, kao jedan od načina da se javnosti prenesu znanja o povijest Vojne krajine i osvijesti kompleksna vojnokrajiška ostavština u Hrvatskoj i regiji. Postrojbe su jedne od rjeđih u Hrvatskoj koje su utemeljene u ekstenzivnim arhivskim istraživanjima diljem Europe. Rekonstruirane odore autentična su replika reprezentativnih krajiških odora, takozvanih austrijskih mondura s kraja 18. stoljeća (više o postrojbama). Od ukupno 17 pukovnija ustrojenih na prostoru cijele habsburške Vojne krajine, od Jadrana do Karpata, jedino su dvije pukovnije, ustrojene 1745. u sklopu Banske krajine, bile pod izravnim zapovjedništvom bana. To ih čini iznimno važnim hrvatskim povijesnim postrojbama. Dvije pukovnije bile su izvor dobro plaćenih službi za domaće plemstvo, a osiguravale su mu i veću prisutnost na bečkom dvoru. Sjedište prve pukovnije bilo je u Glini, a druge u Petrinji. Dođite u NSK (Zagreb) u utorak, 14 svibnja, od 10.00 do 11.00 te pratite ceremoniju otvaranja KLIOFESTA! Pogledajte kako se postrojbe postrojavalo krajem 18. stoljeća i poslušajte predavanje o razvoju vojnokrajiškog uniformiranja!

11.00-12.00 – NSK veliko predvorje

12.00-14.00– NSK pozornica I

Osvajanje svemira i tehnološki razvoj u doba Hladnog rata – pola stoljeća od iskrcavanja čovjeka na Mjesec (1969-2019)

Povodom pedesetogodišnjice slijetanja Apolla 11 na Mjesec (20. srpnja 1969.), sudionici okruglog stola predstavit će različite aspekte Apollo programa američke NASA-e i svemirske utrke uopće u širem kontekstu Hladnoga rata: ne samo kao spektakularni znanstveno-tehnološki poduhvat nego i događaj (tj. proces) sa značajnim socio-ekonomskim i kulturnim implikacijama. Vedran Duančić sa Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osvrnut će se na svemirsku utrku, američki svemirski program i sâmo slijetanje na Mjesec 1969. godine u kontekstu hladnoratovske povijesti znanosti: što nam to govori o političkoj instrumentalizaciji znanosti, o univerzalnom i nacionalnom karakteru znanosti te o ekonomskim aspektima znanosti. Zvonimir Drvar, kustos – voditelj planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, osvrnut će se na tehničke aspekte svemirskog programa i slijetanja na Mjesec, koji su u razmjerno kratkom roku pomaknuli granice mogućeg. Maksim Kamenjecki s Instituta međunarodnih odnosa i vanjske politike Kijevskog nacionalnog sveučilišta Tarasa Ševčenka ponudit će pogled na svemirsku utrku i let na Mjesec iz sovjetske perspektive. Unatoč nepovoljnijoj početnoj poziciji, Sovjetski Savez je diktirao tempo rane faze svemirske utrke, da bi se svemirske ambicije realno postojećeg socijalizma ubrzo suočile s tehnološkim ograničenjima. Dragomir Bondžić s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu osvrnut će se na razvoj znanosti i tehnologije u socijalističkoj Jugoslaviji, s naglaskom na još jedan vitalni element hladnoratovske znanosti i tehnologije – upotrebnu nuklearne energije u vojne i civilne svrhe. Tanja Rudež, nagrađivana znanstvena novinarka, podijelit će s publikom posebno zanimljive detalje Apollo programa iz iskustva Milojka Mikea Vucelica (1930-2021), jednog od voditelja Apollo programa koji je, među ostalim, primio čuvenu poruku posade Apolla 13, Houston, we have a problem.

14.00-16.00– NSK pozornica I

Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe: Ankara, Istanbul, Beograd i Sarajevo u međuraću Moderator: Vjeran Kursar Sudjeluju: Jasenka Gudelj, Aleksandar Jakir, Nenad Makuljević, Nataša Mišković, Zeynep Oguz Kursar

16.00-16.45– NSK pozornica I

Prof. dr. sc. u m. Drago Roksandić: Čovjek i prostor, čovjek u okolišu – Ekohistorijski ogledi

Knjiga sadrži izbor od 25 radova redovitog profesora u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ti su radovi bili objavljeni u Hrvatskoj ili u više drugih zemalja od 1990-ih godina do danas, a posvećeni su, u najširem smislu, problemima prostora i okoliša u povijesti.

U knjizi autor analizira pojam ekohistorije. Zatim u ekohistorijskim ogledima razmatra teme kao što su Dinarski Vlasi/Morlaci od 14. do 16. stoljeća, Dalmatinska zagora u ranome novom vijeku, ličko-krbavski Bunjevci u „dugom“ 18. stoljeću i druge. Tu su i radovi o konfliktnim strategijama u proizvodnji prostora Banske krajine u 18. stoljeću, o bunama 1755. godine, o tome kako čitati Luju Matutinovića i o Matasovićevim inovacijskim doprinosima vojnokrajiškoj historiografiji. Posebno je zastupljena omiljena tema prof. Roksandića – Triplex Confinium ili tromeđa Habsburškog carstva, Osmanskog carstva i Mletačke republike na hrvatskom prostoru.

Roksandić se bavi i sjećanjima i dokumentima o zagrebačkom Filozofskom fakultetu u poplavi 1964. godine, a slijedi poglavlje o kartografskim konstrukcijama prostora. Zatim se bavi Europom i njezinim višestrukim jugoistočnoeuropskim granicama, pitanjem postoji li još Srednja Europa, destrukcijom Sarajeva 1992. – 1995. u povijesnoj perspektivi i drugim temama. Zadnje poglavlje posvećeno je Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom i projektu Međunarodnog sveučilišnog centra.

Urednica knjige je Petra Somek, a recenzent izv. prof. dr. sc. Hrvoje Petrić.

17.00-17.45– NSK pozornica I

Dalmacija u međuratnom razdoblju 1918.-1941.

 

18.00-20.00– NSK pozornica I

Banovina Hrvatska – U povodu osamdeset godina od sporazuma Cvetković-Maček 1939-2019.

17.00 – kino Tuškanac

12.00-12.45 – NSK pozornica II

Zagreb u objektivu Petra Gunjače

 

13.00-13.45 – NSK pozornica II

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske provodi projekt Hrvatski povjesničari umjetnosti od 2013. godine. Projekt uključuje organiziranje znanstveno-stručnih skupova posvećenih znanstvenom radu istaknutih hrvatskih povjesničara umjetnosti. Nakon održavanja skupa na kojem stručnjaci izlažu svoja nova istraživanja nadovezujući ih istraživanja svojih prethodnika DPUH objavljuje zbornik skupa. Do sada su u ovom ciklusu obrađeni opusi Artura Schneidera (1879.-1946.), Radovana Ivančevića (1931.-2004.), Gjure Szabe (1875.-1943.), Lelje Dobronić (1920.-2006.) i Olge Maruševski (1922.-2008.).

Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti znanstveni je godišnjak u kojem se objavljuju recenzirani radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno-humanističkih znanosti, a izlazi redovito od 1954. godine.

Autori znanstvenih članaka u 61. broju Peristila: Ivana Čapeta Rakić, Krisja Štulić, Vinicije B. Lupis, Sanja Cvetnić, Martina Ožanić, Višnja Bralić, Dubravka Botica i Iva Barković, Danko Šourek, Bojan Goja, Saša Brajović, Ivan Ferenčak, Snježana Pintarić i Žarka Vujić, Ivana Mihaela Žimbrek

14.00-14.45 – NSK pozornica II

Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.–1945.

 

15.00-15.45 – NSK pozornica II

Predstavljanje novih izdanja Instituta Latina et Graeca: Ksenofont O konjaničkom umijeću, O zapovjedniku konjice (prijevod Maja i Ranko Matasović) i Vladimir Posavec August – Kronologija života prvog rimskog cara

 

16.00-16.45 – NSK pozornica II

Mary Beard SPQR – Povijest starog Rima

 

17.00-17.45 – NSK pozornica II

Novi ulomak Lumbardske psefizme – sažetak o otkriću

18.00-18.45 – NSK pozornica II

Predstavljanje projekta Gladijadori / Culsperience: povijest svakodnevice kao faktor održivog turizma. Sudjeluju: Lucija Bakšić, Jelena Kulušić, Luka Jakopčić i Zoran Turk.

Culsperience (Culture+Experience) novi je projekt matične tvrtke „Recider projekti“, čiji su ciljevi razvoj i promocija turizma kulture i doživljaja (kako, uostalom, sugerira i samo ime projekta), ali s naglaskom na „skrivene“ ruralne sredine Hrvatske. Ovaj ambiciozan i hvalevrijedan projekt želi trajno unaprijediti turističku ponudu i pomaknuti granice turističkog doživljaja kulturnih sadržaja.

Zbog toga je Culsperience platforma proširena novopokrenutim projektom „Gladijadori: povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj / Culsperience: A different side of Croatia“. Riječ je o prvoj popularno-znanstvenoj studiji o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz povijest koja bi svojim budućim čitateljima trebala poslužiti kao zanimljiv i duhovit vodič kroz kulturne i destinacijske sadržaje neispričane Hrvatske. Ohrabrena idejom takve održive turističke ponude, udružena mlada ekipa autora bacila se na zahtjevan posao pisanja pristupačne povijesti i što kreativnije prezentacije kulturnih sadržaja „lijepe naše“, a o potencijalu samoga projekta govori i potpora Ministarstva kulture Republike Hrvatske koju su „Gladijadori“ dobili.

Da vam ipak ne bismo otkrili baš sve zanimljivosti o ovome projektu, podrobnije informacije možete saznati od samih autora „Gladijadora“ na ovogodišnjem Kliofestu!

 

11.30 Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Otvorenje izložbe Arhivi i digitalizacija – od mikrofilma do digitalnog arhiva, Državni arhiv u Bjelovaru

Sudjeluju: Martina Krivić Lekić, Senad Ađulović, Vlatka Lemić