Izložbe i filmovi

Putujuća izložba Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe NSK 14.-17. svibnja 2019.

Dokumentarni film Duh vremena u režiji Lordana Zafranovića kino Tuškanac 14. svibnja 2019.

Poznati filmski redatelj Lordan Zafranović na ovogodišnjem Kliofestu će publici u Zagrebu predstaviti novi dokumentarni film Duh vremena (Zeitgeist). Polusatni dokumentarac u švicarskoj produkciji nastao je na osnovu izložbe Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe koja će za vrijeme Kliofesta biti postavljena u holu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Kroz arhivsku foto-građu jugoslavenskih i turskih fotoreportera velikih dnevnih listova, izložba i film prate svakodnevni život u Istanbulu, Ankari, Beogradu i Sarajevu tijekom 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća, nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Osmanskog Carstva.

Autorica izložbe te scenaristica i producentica filma je Nataša Mišković, profesorica na Sveučilištu u Baselu, koja izložbom i filmom predstavlja rezultate velikog istraživačkog projekta SIBA – Vizualni pristup istraživanju urbanog prostora u Jugoslaviji i u Turskoj 1920-ih i 1930-ih godina. Putujuća izložba Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe predstavlja pažljivo odabrane dvije stotine digitalno obrađenih fotografija koje bilježe promjene u četiri grada. Kroz objektive fotoreportera dnevnih listova Politike i Vremena iz Beograda te Džumhurijeta i Akšama iz Istanbula izložba istražuje kako su obnovljena središta tih gradova da bi predstavili vrijednosti novih vlada, kako je stvaran novi čovjek – moderni građanin uz pomoć masovnih sportskih manifestacija, novih trendova u odijevanju i ponašanju, a s druge strane, kako se svakodnevica u čaršiji nastavila kao da se nikada ništa nije zbilo.

Izložba je koncipirana kao svojevrsna zagonetka koja posjetitelja potiče na istraživanje i od njega traži da odgonetne iz kojeg grada potiče svaka od prikazanih fotografija. Na taj način naglašena je teza da svi ti gradovi imaju mnogo više zajedničkog od onoga što danas pretpostavljamo. Zabavni segment izložbe je i mogućnost da se posjetioci fotografiraju ispred povijesnih pejzaža koji su rezultat digitalne intervencije Mehmeda Akšamije te da probaju modne detalje karakteristične za dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća. Postav prati vodič, dok se više informacija o pojedinačnim fotografijama nalazi na internetskoj prezentaciji Vizualnog arhiva jugoistočne Europe (VASE – Visual Archive Southeastern Europe: gams.uni-graz.at/vase), projekta koji Nataša Mišković vodi u suradnji sa Sveučilištem u Grazu.

Izložba je dosad privukla veliku pozornost medija i publike gdje god je gostovala: u gradovima koji su predmet izloženih fotografija – Beogradu, Sarajevu, Istanbulu, ali i u Ljubljani, Grazu i Baselu. Prema riječima Lordana Zafranovića, on je posve slučajno prisustvovao otvaranju izložbe Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe, koja ga je fascinirala.

Nataša je uložila ogromnu energiju i ljubav istražujući fotografije iz prošlosti i pokazala je veliku odgovornost prilikom priprema za ovu predivnu izložbu. Pomislio sam kako bi bilo šteta da sve to nakon nekoliko tjedana završi opet u rafovima i predložio sam da se snimi film. Bilo mi je zadovoljstvo da radim s njom, i da usuglasim svoju filmsku viziju s njenom historiografskom preciznošću”, naveo je Zafranović, koji će svoj film predstaviti 14. svibnja u 17 sati u Kinu Tuškanac.

Riječ je o edukativnom, ali i kreativnom kratkometražnom dokumentarcu. Na podlogu sastavljenu od fascinantnih, fotoreporterskih slika iz baze podataka SIBA, Zafranović i N. Mišković dodaju glas pjevača Bože Vreće kako bi dočarali radost i tugu, bogatstvo i siromaštvo, osmansku prošlost i modernizaciju jugoistočne Europe nakon Velikog rata.

Izložba je nastala u suradnji s Muzejom Jugoslavije u Beogradu, digitalnu obradu fotografija obavio je prof. Mehmed Akšamija iz Sarajeva, a dizajneri postava su Igor i Irena Stepančić iz Beograda. Pored fotodokumentacije Politike i Borbe, svoje su arhive otvorili Yapı kredi Culture, Art and Publishing u Istanbulu, niz srpskih, bosanskih i turskih arhiva i muzeja kao i privatni kolekcionari fotografija prof. Mehmed Akšamija iz Sarajeva i Cengiz Kahraman iz Istanbula.

SIBA Productions, prof. dr. Nataša Mišković, Sveučilište u Baselu – Švicarska

 

Uspjesi Druge Republike – Gdynia

NSK, 14.-17. svibnja, autorica: dr. Magdalena Najbar Agičić

Izložba prezentira modernističku arhitekturu poljskog grada Gdyne, poznatog po značajnim arhitektonskim ostvarenjima, te locira priču o izgradnji Gdynie u kontekst povijesti međuratne Poljske. Izgradnja nove luke u Gdyni i postanak grada jedan je od najznačajnijih i najpoznatijih infrastrukturnih projekata Druge Poljske Republike. Na odluku o njegovom pokretanju presudan je utjecaj imala činjenica da se najveća i za Poljsku prirodno najznačajnija luka u Gdanjsku odlukom Versajskog mira našla izvan poljskih granica. Projekt je predviđao izgradnju lučkih postrojenja u Gdyni, te modernog grada: u tom je mjestu prije početka realizacije projekta izgradnje luke 1921. godine živjelo samo 1268 ljudi, a 1939. bio je to već veliki grad sa 127 000 stanovnika. Izložba može biti zanimljiva kako ljubiteljima povijesti, tako i svima koje privlači razvoj arhitekture.

 

Rogaška Slatina kao pogranični grad Trećeg Reicha

NSK, 14.-17. svibnja, autor: Bojan Balkovec

 

Tragom prošlosti – Hrvatska 1968.

NSK, 14.-17. svibnja, Hrvatski državni arhiv

           

 

Muzej „Staro selo“ MHZ, Kumrovec

18. svibnja  u 12 sati

Otvorenje izložbe Pionir: pošten i iskren drug

Autori: Igor Duda, Vlatka Filipčić Maligec

 

Filmski četvrtak u Hrvatskom državnom arhivu

16. svibnja u 18 sati

Projekcija filma Ritam zločina (u povodu obljetnice rođenja Ivice Vidovića, 1939-2019)

Nakon filma razgovor s glumicom Božidarkom Frajt

Foto: Srecko Niketic / CROPIX

Slikovni rezultat za ivica vidović