Otvoren peti Kliofest!

Danas u 11 sati u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice otv0ren je novi Kliofest. Više o događaju možete saznati iz uvodnog izlaganja dr. Damira Agičića.


Poštovani gospođe i gospodo, kolegice i kolege, dragi studentice i studenti, svi koji volite i čitate povijest, dobrodošli na peti Kliofest.

Ideja kojom se od početka vodimo jest: široj javnosti predstaviti hrvatske i 

inozemne povjesničare te domaće nakladnike koji objavljuju knjige povijesne t

ematike preko okruglih stolova i tribina na kojima se obrađuje važna i zanimljiva problematika kojom se bave povjesničari, kao i preko predstavljanja novih povijesnih knjiga ili pak predavanja o značajnim temama. Svake smo godine organizirali i izložbe, a povremeno prikazivali povijesne filmove ili pomagali u dovođenju kazališnih skupina.

Tako će biti i na ovogodišnjem Kliofestu na kojem smo osobitu pozornost posvetili jubilejima:

  • stopedesetoj obljetnici Hrvatsko-ugarske nagodbe, dokumenta kojim su bili uređeni odnosi između hrvatskih i mađarskih političkih elita u Austro-Ugarskoj Monarhiji
  • stopedesetoj obljetnici rođenja Antuna Radića i devedesetoj smrti njegova mlađeg i poznatijeg brata Stjepana
  • stotoj obljetnici kraja Prvoga svjetskog rata, nestanka Austro-Ugarske i postanka Države SHS odnosno Kraljevine SHS
  • stotoj obljetnici pandemije španjolske gripe
  • sedamdesetoj obljetnici Rezolucije Kominforma i raskida između Tita i Staljina
  • pedesetoj obljetnici studentskih prosvjeda koji su 1968. godine pogodili Europu, a svoj su odraz imali i u ondašnjoj Jugoslaviji
  • desetoj obljetnici Desničinih susreta, niza znanstvenih konferencija posvećenih našem istaknutom književniku Vladanu Desnici, na kojima sudjeluju brojni hrvatski i srpski povjesničari, povjesničari književnosti i drugi humanistički stručnjaci
  • desetoj obljetnici Modruškog zbornika, publikacije posvećene povijesti i kulturi Like i Gorskog kotara.

Tu su i okrugli stolovi koji nemaju obljetnički karakter, ali pokrivaju važu i zanimljivu problematiku: o pitanju monopola nad povijesnom istinom, što je jedno od temeljnih pitanja naše struke, o muzejskoj građi kao povijesnom izvoru ili pak o stanju egiptoloških istraživanja u Hrvatskoj – tijekom potonjeg okruglog stola imat ćete prilike poslušati predavanje o paleoradiološkim istraživanjima zagrebačkih mumija i vidjeti knjigu Staroegipatska civilizacija odnosno čuti o projektu Croato-Aegyptica.

Na Kliofestu ove godine imamo i dvadesetak gostiju iz inozemstva, povjesničara koji se bave hrvatskom i/ili jugoslavenskom poviješću – tako ćete imati prilike čuti o tom što se radi i objavljuje u Udruženju za modernu historiju u Sarajevu ili pak na srednjoeuropskom projektu Integrirana seljačka ekonomija. S nama je i poveća grupa čeških povjesničara na čelu s profesorima Janom Pelikánom i Václavom Štěpanekom, s kojima ćemo razgovarati o uistinu obilnoj produkciji radova o hrvatskim i jugoslavenskim temama, a moći ćete prisustvovati i promocijama nekoliko čeških knjiga. Doći će nam i jedna od najistaknutijih srpskih povjesničarki, Latinka Perović, koja će govoriti o knjizi Jugoslavija u istorijskoj perspektivi, što je izašla u izdanju Helsinškoga odbora za ljudska prava u Srbiji, pa će s nama biti i njegova predsjednica Sonja Biserko.

Na Kliofestu će biti predstavljeno više od dvadeset knjiga različitih izdavača, od Budakove Hrvatske povijesti od 550. do 1100. i Leksikona hrvatskog srednjovjekovlja koji su uredili akademik Šanjek i B. Grbavac do knjige posvećene istaknutome hrvatskom povjesničaru Ljubi Bobanu odnosno Sjećanje i suvremenost. Ogledi o novom njemačkom povijesnom romanu M. Bobinca. Nekoliko je knjiga posvećeno staroj povijesti – Lukijanova Kako treba pisati povijest, Ciceronovi Govori protiv Katiline ili pak Veynova Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove. Predstavit ćemo i knjige o odnosu dijela hrvatskih intelektualaca prema Jugoslaviji u predvečerje Drugoga svjetskog rata, o mladima Hrvatske nakon tog rata, kao i o odnosu hrvatskih Srba prema Jugoslaviji. Tu je i nekoliko knjiga koje govore o teškim vremenima holokausta, odnosno jasenovačkom logoru te o sukobima hrvatskih i srpskih povjesničara o različitim temama novije povijesti. U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika predstavit ćemo i dvije važne knjige koje govore o povijesti i kulturi podunavskih Hrvata.

Ovogodišnje izložbe koje možete razgledati u holu Nacionalne i sveučilišne knjižice govore o povijesti zrakoplovstva te o tom kako je bilo biti učenik u devetnaestostoljetnoj Hrvatskoj. Drago mi je što se u naš festival uključila i Škola primijenjene umjetnosti iz Zagreba sa svojom izložbom učeničkih radova o Prvome svjetskom ratu. U auli Hrvatskoga državnog arhiva posjetitelji mogu razgledati izložbu naslovljenu „Tko su bili ti strašni Hrvati?“, koja govori o Hrvatima u Tridesetogodišnjem ratu.

Središnje smo događanje na Kliofestu, dodjelu nagrada povjesničarima, predvidjeli za petak, Dan povijesti kada se diljem Hrvatske održavaju okrugli stolovi, tribine, predstavljanja povijesnih knjiga i predavanja na povijesne teme. Ove se godine uključilo više od dvadeset gradova i naselja, od Belog Manastira do Zadra (ako ćete abecedom), od Pule do Dubrovnika, od Splita do Jalžabeta kod Varaždina.  

Kao što vam je poznato, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu ustanovili su prije četiri godine nagrade u nekoliko kategorija, nazvane po našim istaknutim povjesničarima. Ove su godine nagrađeni:

  • Nagradom Ivan Lučić, za životno djelo – akademik prof. dr. sc. Nikša Stančić
  • Nagradom Mirjana Gross, za najbolju knjigu – dr. sc. Robert Skenderović, za knjigu Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije
  • Nagradom Vjekoslav Klaić, za popularizaciju povijesti – prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin i Vesna Turtula, za radijsku emisiju Koraci kroz vrijeme
  • Nagradom Ferdo Šišić, za najbolji diplomski rad – dvoje studenata, Filip Hren s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Veronika Novoselac s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu
  • Nagradom Jaroslav Šidak, za stranoga povjesničara – dr. sc. Rumjana Božilova, umirovljena znanstvena savjetnica Balkanološkog instituta Bugarske akademije znanosti iz Sofije.

Svim nagrađenicima čestitamo – nagrade će im biti uručene u petak u podne. Tada ćemo pročitati i obrazloženja.

Ovaj unos je objavljen u Vijesti. Bookmarkirajte stalnu vezu.