Nagrade povjesničarima – Kliofest 2016.

Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo

Akademik Tomislav Raukar završio je studij povijesti, hrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Višoj pedagoškoj školi u Splitu, a potom je 1963. diplomirao jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na tom je fakultetu i doktorirao obranivši 1975. disertaciju Ekonomsko-društveni odnosi u Zadru u XV. stoljeću. Profesor Raukar počeo je raditi kao asistent na Katedri za pomoćne povijesne znanosti, a potom je od 1966. do umirovljenja 2004. bio nastavnik na Katedri za hrvatsku povijest. Deset je godina bio na čelu te katedre kao njezin predstojnik. Od 1997. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u kojoj je sedam godina – od 2007. do 2014. – bio na čelu Razreda za društvene znanosti. Voditelj je Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu.

Glavna su područja istraživanja profesora Raukara hrvatska srednjovjekovna povijest, u širokom luku, od razvoja jadranskih društava do povijesti svakodnevnog života, mentaliteta i pobožnosti, te pomoćne povijesne znanosti. Napose su vrijedna njegova istraživanja notarske građe u arhivima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Zagrebu te u Anconi, Bariju, Traniju i Veneciji. Profesor Raukar napisao je niz djela o srednjovjekovnoj prošlosti Dalmacije i njezinih gradova, posebice Zadra i zadarskog područja, s glavnim usmjerenjem prema ekonomskoj, društvenoj i kulturnoj povijesti. Autor je kapitalne sinteze hrvatske povijesti u srednjem vijeku Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. U svoja je djela Raukar unosio mnoge nove elemente koji ranije nisu bili prisutni u hrvatskoj historiografiji, a ideje je crpao iz europske historiografije, napose talijanske i francuske iz kruga oko časopisa Annales.

Profesor Raukar sudjelovao je na velikom broju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, surađivao na više znanstvenih projekata, a sam je vodio projekte Hrvatsko kasnosrednjovjekovno društvo 1350.–1550., Hrvatska 1100.–1527. i Hrvatska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.

Izuzetno je važno polje djelatnosti profesora Raukara njegov obrazovno-odgojni rad na Sveučilištu u Zagrebu, ali i drugim sveučilišnim i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj. Akademik Raukar poznat je po iznimnoj korektnosti, susretljivosti i iznad svega humanom odnosu prema studentima i kolegama. Njegova su predavanja studenti vrlo rado slušali i upijali nove spoznaje o složenim odnosima u srednjovjekovnom dobu, toliko drukčije od ranije stečenih znanja u školi.

 

Nagrada „Mirjana Gross“ za najbolju knjigu iz povijesti 2015.

Lovro Kunčević završio je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti. Znanstveni je suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Autor je niza članaka posvećenih povijesti identiteta, ideologija i institucija Dubrovačke Republike u srednjem i ranom novom vijeku.

Knjiga Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada govori o transformacijama kolektivnog identiteta Dubrovačke Republike tijekom njezina zlatnog doba, od sredine 14. do ranog 17. stoljeća. Uzimajući u obzir najrazličitije povijesne dokumente, od kronika, zakonskih zbornika, diplomatskih pisama, sve do književnosti, rituala i likovnih umjetnosti, autor analizira načine na koje su Dubrovčani opisivali svoj grad-državu, odnosno stvarali „slike“ Republike.

Kunčevićeva je knjiga posvećena aktualnoj i znanstveno relevantnoj temi. Oblici i transformacije kolektivnog identiteta jedno su od središnjih pitanja suvremene povijesne znanosti, a u posljednje vrijeme osobito je izražen interes upravo za slična istraživanja identiteta u predmodernom razdoblju. Ova monografija predstavlja prvu opsežnu studiju važne a gotovo nepoznate teme koja je, povrh toga, u skladu s najsuvremenijim tendencijama u međunarodnoj povijesnoj znanosti.

Drugi je razlog iznimne vrijednosti knjige njena izrazita interdisciplinarnost, a treći velika količina nepoznatog arhivskog materijala koji je u njoj iskorišten i po prvi puta predstavljen. Kunčević je iscrpno konzultirao sve ključne kolekcije dubrovačke arhivske građe, a usto je pronašao i niz dosad nepoznatih dokumenata o Dubrovniku kasnog srednjeg i ranog novog vijeka u mnogim europskim arhivima i knjižnicama. Radi se o različitim opisima Dubrovnika, diplomatskoj korespondenciji te ulomcima dubrovačkih kroničara. Svi ti dokumenti bit će od velike koristi i drugim istraživačima dubrovačke te dalmatinske povijesti srednjeg i ranog novog vijeka.

Konačno, ova studija predstavlja izniman doprinos i zbog široke publike kojoj je upućena. Ne samo da je relevantna za stručnjake s polja historiografije i za istraživače iz srodnih disciplina poput povijesti umjetnosti ili književnosti, već će, zbog aktualne teme i čitkog stila kojim je pisana, nedvojbeno biti zanimljiva i široj kulturnoj javnosti.

Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti

Dragutin Feletar završio je geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1965, a doktorirao 1982. godine. Isprva je radio kao novinar u Čakovcu i potom u Koprivnici, gdje je započeo i svoju uredničku i izdavačku djelatnost, koja se osobito razvila nakon pokretanja godišnjaka Podravski zbornik od 1975. Između 1983. i 2007. Feletar je radio na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Bio je pročelnik tog odsjeka i dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske te urednik časopisa Geografski glasnik i Geographical Papers. Od jučer, 12.V.2016. Feletar je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dragutin Feletar jedan je od vodećih hrvatskih geografa. Osim geografije i demografije, u žiži je njegova znanstvenog interesa osobito ekonomska povijest i regionalna povijest te nepokretna kulturna baština i kulturna povijest. Od samoga je početka svoje djelatnosti pisao, uređivao i objavljivao i mnoga djela iz povijesti. Autor je ili koautor više od dvadeset knjiga te brojnih članaka u časopisima i zbornicima radova. Povijesnim je temama profesor Feletar prilazio od početka multidisciplinarno. Iz toga proizlazi i njegovo široko zanimanje za objašnjavanje povijesnih procesa u geografskom prostoru. Dao je značajan prinos razvoju hrvatske historijske geografije, kao i povijesti poduzetništva. Doprinio je i istraživanjima ekonomske povijesti.

Od osobite je važnosti Feletarovo djelovanje na popularizaciji znanosti, što je vidljivo kroz časopis za popularizaciju geografije i povijesti Hrvatski zemljopis (danas Meridijani), pokrenut 1994. Taj je časopis desecima i stotinama tisuća učenika kao i ostalih ljubitelja povijesti, geografije, ekologije i drugih područja bio i ostao važan izvor popularnih tekstova i ostalih informacija. Napose, profesor Feletar zaslužuje nagradu za popularizaciju povijesti jer je uredio i objavio velik broj knjiga, znanstvenih i stručnih, povijesnog karaktera.

 

Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti

Ivan Žagar završio je studij povijesti i latinskog jezika na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a trenutno je doktorand na studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor povijesti u srednjoj školi. Aktivan je član Istarskoga povijesnog društva – Societa Storica Istriana.

Prinos gospodina Žagara na popularizaciji povijesti na području Istre iznimno je značajan, i to na dva polja: u predstavljanju povijesnih knjiga i organiziranju okruglih stolova odnosno tribina te u digitalizaciji historiografske periodike i literature. Na prvome je polju Žagar tijekom nekoliko godina u gotovo mjesečnom ritmu organizirao predstavljanja različitih autora i njihovih knjiga te priredio i vodio veći broj tribina i okruglih stolova. Na promocijama su osim hrvatskih predstavljeni i mnogi strani autori, napose oni koji su svojim djelom vezani u Istru i istarsku povijest. Drugo je polje aktivnog rada prof. Žagara sustavna digitalizacija povijesnih časopisa u Istri, uključujući i časopise na slovenskome i talijanskome jeziku, kako bi se građa zaštitila i postala lakše dostupna javnosti. Dosad su digitalizirani Vjesnik istarskih arhiva i Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, a projekt se nastavlja dalje.

 

Nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad

Nikola Cik diplomirao je u veljači 2015. obranom rada „Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovici 18. stoljeća“, koji je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Hrvoja Petrića. Zaposlen je kao učitelj povijesti u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana u Đurđevcu. Dobitnik je Rektorove nagrade 2012./2013. godine. Objavio je nekoliko znanstvenih članaka u časopisima i zbornicima. Posebno se bavi ekohistorijom, povijesnom demografijom i genealogijom. Redovito održava javna predavanja s temama zavičajne povijesti, sudjeluje na znanstvenim skupovima i radi na promociji zavičajne povijesti. Od 2015. je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đurđevcu. Član je Uredništva časopisa za multidisciplinarna istraživanja Podravina.

Cikov diplomski rad plod je sustavnog i predanog višegodišnjeg rada, a napisan je na temelju neobjavljenih i objavljenih izvora te rezultatima dosadašnje historiografije. Vrijednost rada leži u velikoj količini prikupljenih i obrađenih podataka statističke naravi koji mogu služiti kao polazište za daljnja istraživanja. Autor se nije zadržao samo na prepričavanju onoga što su otkrili dosadašnji istraživači, već donosi i niz originalnih tumačenja od kojih je mnoge moguće početi upotrebljavati kao relevantne zaključke.

Pristup Nikole Cika u diplomskom radu predstavlja značajan pomak od dosad ustanovljenog obrasca u istraživanjima takve vrste te daje vrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji, što je i prepoznato pa je rad upravo objavljen u knjižnom obliku.

 

Nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru

Ludwig Steidorff njemački je povjesničar, od 2000. profesor Sveučilišta Karl Albrecht u Kielu, gdje predaje povijest Istočne i Jugoistočne Europe. Studirao je povijest, slavistiku i germanistiku u Heidelbergu i Zagrebu, habilitirao povijest u Münsteru, gdje je godinama radio kao docent. Kao gostujući profesor predavao je i u Zagrebu i Budimpešti.

Još kao student boravio je na studijskom boravku u Zagrebu prikupljajući građu za svoju tezu o dalmatinskim gradovima u 12. stoljeću. Knjigu pod naslovom Die dalmatinischen Stäte im 12. Jahrhundert. Studie zu ihrere politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung objavio je 1984. u važnoj seriji urbane povijesti izdavača Böhlau Verlag i Instituta za komparativnu povijest gradova u Münsteru. Ta je knjiga do danas ostala možda i najvažniji monografski prilog hrvatskoj povijesti 12. stoljeća te možemo samo žaliti da nije bila prevedena. Nedavno je u suradnji s drugim kolegama profesor Steindorff uredio knjigu Splitski statut iz 1312. godine. Povijest i pravo u izdanju Književnog kruga u Splitu.

Vrhunac Steindorffova bavljenja hrvatskom povijesti njegova je knjiga Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas, objavljena u hrvatskom prijevodu 2006, a na njemačkom jeziku pod naslovom Kroatien. Vom Mittelalter bis zum Gegenwart pet godina ranije. Taj monografski pregled hrvatske povijesti rezultat je dugogodišnjeg Steindorffova bavljenja hrvatskom problematikom, s nizom radova koji su se bavili najviše srednjim vijekom i 20. stoljećem. Knjiga je prevedena na slovenski i talijanski jezik. Po sudu mnogih povjesničara, radi se o najboljem kratkom pregledu hrvatske povijesti, koji je – zahvaljujući svojoj kvaliteti i autorovom ugledu u znanstvenoj zajednici – širokoj čitateljskoj publici izvan hrvatskih granica pružio sažetu i pouzdanu informaciju o hrvatskoj prošlosti.

 

 

 

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Program Kliofesta 2016

Objavljeno u Vijesti | Isključi komentare

S nama kroz povijest!

Ovo je već treće proljeće otkako smo odškrinuli vrata povijesti i započeli s Kliofestom, manifestacijom povjesničara i njihovih knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kao i nekim drugim mjestima u Zagrebu. Po drugi put diljem zemlje povjesničari priređuju i svoj dan, Dan povijesti.

DSCN2027

Povijesne su teme gotovo svakodnevno prisutne na stranicama tiska, na televizijskim ekranima i u radijskome eteru… Pa zašto onda još i Festival povijesti koji traje nekoliko dana? Zar nismo prezasićeni poviješću? Nismo – jer unatoč svemu, povijest volimo i rado joj se vraćamo, čitamo povijesne knjige i tekstove u novinama, slušamo povjesničare na radiju i televiziji.

Upravo zato što su ljudi koji vole povijest rijetko u prilici uživo slušati, susresti se i razgovarati s nama povjesničarima, organiziramo ovaj festival povijesti – Kliofest.

Festivalu nazvanome prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: da posjetiteljima približi povijesnu znanost i njezine stvaratelje, da popularizira nakladničku djelatnost na polju historiografije i srodnih znanosti, da potakne raspravu među povjesničarima o nekim važnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu, da tijekom nekoliko dana povijest bude u žiži kulturnih događanja.

Uz okrugle stolove, tribine, predstavljanja knjiga i predavanja, na Kliofestu će biti i nekoliko radionica koje priređuju povjesničari, arhivisti, muzealci i nakladnici, dvije izložbe, jedna iz gornjostubičkog Muzeja seljačkih buna i druga iz Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, te jedan mali povijesni kviz – Kliotest. U suradnji s Udrugom Krila pokazat ćemo i mogućnosti terapije pomoću konja. Na festivalu sudjeluju mnogi poznati hrvatski povjesničari, a bit će i nekoliko gostiju iz inozemstva.

Četrdesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz povijesti i srodnih znanosti. Nekim će knjigama cijene biti znatno snižene.

Glavni dio programa odvija se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a nekoliko promocija knjiga i razgovora bit će u Knjižnici Bogdana Ogrizovića i Hrvatskom državnom arhivu.

Pođite s nama kroz povijest!

Kliofest-2016_deplijan_mail_mali2

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Uskoro Festival povijesti Kliofest 2016.

Festival povijesti Kliofest 2016. održat će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu između 11. i 14. svibnja. Nekoliko će događanja biti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića i na drugim mjestima u gradu. U petak 13. svibnja diljem Hrvatske povjesničari će prirediti niz događanja, predstavljanja knjiga, radionica, predavanja i sl. na Dan povijesti.

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Nagrade povjesničarima

Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo dodjeljuje se prof. dr. sc. Miroslavu Bertoši, za višedesetljetni znanstveno-istraživački rad i nastavnu djelatnost na visokoškolskim institucijama diljem Hrvatske.

Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu objavljenu 2014. dodjeljuje se: dr. sc. Marici Karakaš Obradov za knjigu “Novi mozaici nacija u ‘novim poredcima’”, Hrvatski institut za povijest, te doc. dr. sc. Tomislavu Popiću za knjigu “Krojenje pravde. Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku”, Plejada.

Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti dodjeljuje se: prof. dr. sc. Nevenu Budaku za dugogodišnji rad na promociji povijesne znanosti u javnosti te organizaciju kongresa hrvatskih povjesničara, te Dariju Špeliću, prof., za radijsku emisiju “Povijest četvrtkom” i televizijsku emisiju “Treća povijest”.

Nagrada „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski rad 2014. godine dodjeljuje se Tomislavu Habdiji, za rad “Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini”.

Nagrada „Jaroslav Šidak“ za strane povjesničare, za značajan doprinos istraživanju i predavanju hrvatske povijesti u inozemstvu, dodjeljuje se prof. dr. hab. Antoniju Cetnarowiczu, profesoru Jagelonskog sveučilišta u Krakovu. Diplome o nagradama uručene su na svečanosti tijekom Kliofesta na Dan povijesti, u petak, 15. svibnja 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s početkom u 12 sati. Sudionike svečanosti pjesmom je počastio Zbor Concordia discors Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

OBRAZLOŽENJA

Miroslav Bertoša studirao je povijest i književnost na Pedagoškoj akademiji u Puli i završio ga završio 1963, a potom je tri godine kasnije diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1981. Već od gimnazijskih dana, 1954, počeo je objavljivati prozne i esejističke priloge, osvrte i  bilješke u školskim časopisima u Zagrebu i Puli, a nakon 1963. objavljuje brojne priloge o povijesnoj problematici u znanstvenim i stručnim publikacijama. Glavno područje njegova znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri od XV. do XIX. stoljeća te proučavanje i kritičko vrednovanje istarskog historiografskog nasljeđa. Profesor Bertoša bavi se i demografskom poviješću, a posebnu pozornost posvećuje kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, napose avangardnim nastojanjima francuske „škole Annales“. U tom je smislu utjecao i na hrvatsku historiografiju i njezino usmjeravanje u nove istraživačke pravce. Napisao je 18 knjiga te više stotina znanstvenih članaka. Bio je i glavni urednik Istarske enciklopedije. Nastupio je na velikom broju znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Član je niza domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, a u nekima je obavljao i vodeće dužnosti.

Profesor Bertoša radio je na Pedagoškoj akademiji u Puli te u Sjeverojadranskom institutu JAZU, sadašnjem Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci – Područna jedinica u Puli. Jedan je od utemeljitelja studija povijesti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, na kojem i danas predaje kao professor emeritus. Profesor Bertoša je predavao ili i dalje predaje na nizu drugih studija u zemlji: na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Sveučilištu u Zadru, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilištu u Dubrovniku. Od 1990. je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Marica Karakaš Obradov diplomirala je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao srednjoškolska profesorica te kustosica i vršiteljica dužnosti  ravnatelja Javne ustanove Spomen područje Jasenovac. Od 2002. radi u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Bavi se istraživanjima žrtava u Drugom svjetskom ratu i poratno doba o čemu je objavila niz članaka te dvije monografije. Tajnica je Društva za hrvatsku povjesnicu i članica uredništva časopisa Historijski zbornik.

Knjiga Novi mozaici nacija u ‘Novim poredcima’. Migracije stanovništva na hrvatskom području tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća objavljena je u izdanju Hrvatskoga instituta za povijestu Zagrebu. Autorica je naglasak stavila na istraživanje svih smjerova kretanja stanovništva (Hrvata, Srba, Slovenaca, Židova, Nijemaca, Talijana, Mađara i drugih) koje je zbog rasnih, nacionalnih, vjerskih ili političkih odnosno iz čisto ekonomskih razloga bilo iseljavano iz Nezavisne Države Hrvatske odnosno Narodne Republike Hrvatske, dakle od 1941. do polovice 1950-ih kada je Jugoslavija ukinula ratno stanje s Italijom, Austrijom i Njemačkom te potpisala brojne sporazume o repatrijaciji. Knjiga je utemeljena na mnogobrojnim relevantnim neobjavljenim izvorima iz hrvatskih i stranih arhiva i muzeja te objavljenim izvorima i literaturi o migracijama na hrvatskom području. Podaci u knjizi izneseni su pregledno i kritički su analizirani. U svojim je ocjenama pojedinih pitanja autorica odmjerena i nepristrana. Njezina je knjiga važna i nezaobilazna točka u razumijevanju migracija stanovništva na hrvatskom području prouzročenih Drugim svjetskom ratom.

Tomislav Popić završio je studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tamo radi od 2006. godine, a doktorirao je 2011. godine. Istražuje i predaje srednjovjekovnu hrvatsku povijest. Od 2012. u znanstveno-nastavnom je zvanju docenta.

U monografiji Krojenje pravde. Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku 1358-1458. Tomislav Popić istražuje sve aspekte srednjovjekovnog zadarskog sudstva od 1358. godine, kada grad dolazi pod vlast ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, do 1458. godine, kada mletačka vlast ukida djelovanje posljednjih gradskih sudova. Autor je na temelju brojnih, nesređenih i do sada nekorištenih arhivskih izvora minuciozno rekonstruirao postupke, pravne instrumente, sastav sudova, pomoćno osoblje i sve ostale čimbenike djelovanja sudbene vlasti u Zadru od sredine 14. do sredine 15. stoljeća. Ova monografija nije samo doprinos poznavanju jednog segmenta institucionalne povijesti kasnosrednjovjekovnog Zadra, već su Zadar i njegovi sudski spisi postavljeni kao case study za razmatranje općih pitanja – od pravne i političke legitimacije do mehanizma „ovladavanja stvarnošću“ kroz proceduru. Knjiga Tomislava Popića izdiže se iz konteksta „lokalne historiografije“ jer kombinira izvanrednu empirijsku podlogu sa snažnim teorijskim diskursom, donoseći britku analizu i refleksije o „vječitim temama“ odnosa politike i prava, društvene stvarnosti i pravne kulture, normativnog sloja i pravne prakse.

Neven Budak završio je studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktrorirao 1991. Na tom fakultetu radi od početka osamdesetih, a u dva je mandata bio i dekan. Bavi se proučavanjem srednjovjekovne hrvatske povijesti, napose urbane povijesti sjeverozapadne Hrvatske. Od samoga početka svoje znanstveno-stručne karijere ističe se i u popularizaciji povijesne znanosti, uvelike pridonijevši širenju novih znanstvenih rezultata hrvatske historiografije i postojano pobuđujući interes za povijest i povijesne teme u širim krugovima javnosti u Hrvatskoj. Objavio je nekoliko knjiga popularno-publicističkog karaktera te brojne priloge u različitim kulturnim i novinskim publikacijama, a često nastupa u televizijskim i radijskim emisijama te surađuje u pripremi televizijskih i radijskih emisija koje se bave povijesnim temama, s naglaskom na hrvatsku srednjovjekovnu povijest, od kojih se osobito ističe serija Hrvatski kraljevi u kojoj je bio glavni stručni savjetnik.

Među njegovim monografskim publikacijama popularnog karaktera na prvom mjestu treba istaknuti knjigu Knezovi, kraljevi, biskupi – slike iz davne hrvatske prošlosti koja je doživjela više izdanja. U toj je knjizi na popularan način prikazao pojedine odsječke hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti, usmjerivši pozornost čitatelja svih naraštaja i na novija znanstvena tumačenja. Vrlo je važan i Budakov doprinos popularizaciji povijesne znanosti uređivanje dvosveščanog leksikografskog priručnika Croatica. Hrvatski udio u svjetskoj baštini. U toj se opsežnoj knjizi kroz priloge o ličnostima, kulturnim, povijesnim i društvenim fenomenima i ostvarenjima ilustrira bogatstvo hrvatske baštine i njezin prinos svjetskom kulturnom, duhovnom i intelektualnom razvoju.

Dugo je vremena profesor Budak bio na čelu Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti te je zajedno sa suradnicima organizirao četiri kongresa hrvatskih povjesničara.

Profesor Budak bio je također pokretač i prvi predsjednik Povijesnog društva Otivma (1992), u sklopu čije su se redovne djelatnosti organizirala predavanja namijenjena široj javnosti, a održavala su se u zagrebačkim lokalima Pod starim krovovima, Pivovara i Stari fijaker.

Dario Špelić diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. godine radi kao novinar na Hrvatskom radiju, gdje je 2008. postao urednik Obrazovne redakcije u Obrazovnom i dječjem programu. Od srpnja 2013. radi na mjestu rukovoditelja Produkcijskog odjela Obrazovanje i znanost, odjela koja rukovodi proizvodnjom svih radijskih i televizijskih emisija koje se bave obrazovanjem i znanošću.

Od 2000. Špelić uređuje i vodi emisiju „Povijest četvrtkom“. To je 50 minuta duga emisija koja se bavi temama iz povijesti, arheologije i antropologije. Emitira se na Prvom programu Hrvatskog radija. „Povijest četvrtkom“ pripremljena je na način koji je prihvatljiv širem slušateljstvu i uz poštovanje uzusa i najnovijih spoznaja povjesničarske struke. Do danas je napravljeno više od 400 epizoda, primjerice: Slavenska mitologija, Povijest terorizma, Žigmund Luksemburški, Jugoslavija i Praško proljeće, Velike boginje u povijesti, Moderna povijest Italije, Kako propadaju civilizacije, Atentat u Sarajevu 1914., Svijet drevnih metalurga i rudara…

Osim emisije „Povijest četvrtkom“ Dario Špelić uređuje i vodi emisiju „Dogodilo se na današnji dan“. To je desetominutni radio-kalendar koji nudi odabir četiri događaja što su se dogodila na određeni dan. U emisiji se pored političke i vojne povijesti nastoje prikazati događaji iz kulturne, znanstvene i tehnološke povijesti.

U jesen 2013. Dario Špelić pokrenuo je emisiju „Treća povijest“, koju naizmjence vodi s Tvrtkom Jakovinom. To je pedesetominutna emisija koja se bavi povijesnim temama, a emitira se na Trećem programu HRT-a nedjeljom navečer. Njezino je pokretanje važno jer Hrvatska televizija godinama nije imala emisiju posvećenu povijesti, a povjesničare je u pravilu ugošćavala samo kada bi govorili o događajima vezanima uz aktualna politička zbivanja.

Tomislav Habdija diplomirao je u rujnu 2014. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radom „Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini“ koji je izradio na studiju ranonovovjekovne povijesti pod mentorskim vodstvom prof. dr. Hrvoja Petrića.

Diplomski rad plod je sustavnog i predanog trogodišnjeg studijskog rada, od trenutka kada je Habdija 2011. kao okvirnu temu svoga diplomskog rada definirao fenomen gladi u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća. U radu je pokazao sposobnost da u konkretnu istraživačku praksu integrira znanja i vještine stečene u okviru sveučilišne nastave, kao i opravdanost nastavnog koncepta diplomskog modula ranog novog vijeka koji teži tome da studiranje ne bude „raspršeno“, nego fokusirano na uže problemske sklopove. Habdija u  diplomskom radu istražuje pojavu gladi u različitim upravnim cjelinama hrvatskog povijesnog prostora u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u komparativnoj perspektivi. Najveća pozornost  posvećena je dvjema situacijama gladi i oskudice, 1780-ih i 1810-ih godina, koje su zahvatile velike dijelove hrvatskih zemalja. Pristup Tomislava Habdije u diplomskom radu predstavlja značajan pomak od dosad ustanovljenog obrasca u istraživanjima takve vrste.

Antoni Cetnarowicz poljski je povjesničar, profesor Jagelonskog sveučilišta u Krakovu i predstojnik Katedre opće povijesti novog vijeka na Povijesnom odsjeku tog sveučilišta. Predaje kolegije o povijesti Hrvatske i jugoistočne Europe u 19. stoljeću na studiju povijesti, mediteranistike i slavistike na Jagelonskom sveučilištu.

Studij povijesti Cetnarowicz je završio na Filozofsko-povijesnom fakultetu Jagelonskog sveučilišta 1969. godine. Od 1973. radio je kao asistent na Višoj pedagoškoj školi u Krakovu. Doktorsku je titulu stekao 1981. godine. Od 1982. radi na Povijesnom odsjeku Jagelonskog sveučilišta. Habilitacijsku raspravu o slovenskom narodnom pokretu i njegovu odnosu prema poljskom pitanju 1848-1879.obranio je 1991. godine.

Od polovice devedesetih profesor Cetnarowicz fokus svojih znanstvenih interesa usmjerio je prema proučavanju narodnog preporoda u Dalmaciji i Istri te je o toj problematici napisao niz članaka u poljskim, austrijskim, njemačkim i hrvatskim znanstvenim časopisima i zbornicima. Sudjelovao je i na brojnim znanstvenim skupovima u Poljskoj, Hrvatskoj, Austriji, Italiji i drugim zemljama izlažući o temama hrvatske devetnaestostoljetne povijesti. Autor je dviju znanstvenih monografija na poljskome koje su prevedene i na hrvatski jezik: Narodni preporod u Dalmaciji (knjiga je prevedena i na njemački jezik) i Narodni preporod u Istri.

Profesor Cetnarowicz predavao je u nekoliko navrata i studentima diplomskog i doktorskog studija Filozofskog fakulteta kao gostujući profesor, a nekoliko je puta našim studentima držao predavanja tijekom njihovih stručnih putovanja u Poljsku.

Profesor Cetnarowicz član je Srednjoeuropske komisije Poljske akademije umjetnosti u Krakovu. Bio je član međunarodnog uredničkog vijeća Časopisa za suvremenu povijest, koji izdaje Hrvatski institut za povijest u Zagrebu.

 

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Okrugli stol Povijest sporta u Hrvatskoj – razvoj i perspektive, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 12. V. 2015.

Okrugli stol Povijest sporta u Hrvatskoj – razvoj i perspektive, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 12. V. 2015.

Zagrebačka Nacionalna i sveučilišna knjižnica i ove je godine bila poprištem održavanja Kliofesta, drugoga po redu festivala povijesti, što su ga, uz financijsku potporu Grada Zagreba, suorganizirali Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Hrvatski državni arhiv, Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA te ustanova-domaćin, Nacionalna i sveučilišna knjižnica. U sklopu manifestacije održan je čitav niz različitih događanja: od predstavljanja knjiga i udžbenika, okruglih stolova i filmskih projekcija pa do radionica te dodjele nagrada zaslužnim povjesničarima. Između ostaloga, na bogatom programu Kliofesta našao se i iznimno zanimljiv okrugli stol posvećen povijesti sporta, prilično zanemarenoj temi u hrvatskoj historiografiji, održan prvoga dana Festivala s početkom u 18 h.

Događaj je počeo kratkim uvodom Damira Agičića, profesora s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, koji je, pozdravivši okupljene, predao riječ sudionicima. Izlaganjima i raspravom moderirao je dr. sc. Zrinko Čustonja, docent na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu, a sudjelovali su: ravnateljica Hrvatskoga športskog muzeja Đurđica Bojanić, publicist i službeni kroničar splitskog Hajduka Jurica Gizdić, povjesničar dr. sc. Ivica Golec te predsjednik Komisije za povijest sporta Splitskog saveza sportova Robert Kučić. Otvoreno je i raščlanjeno mnoštvo pitanja važnih za ovo područje – razgovaralo se o začecima modernoga sporta u nas, mjestu povijesti sporta u hrvatskoj povijesnoj znanosti i povijesnim udžbenicima, metodama i problemima istraživanja sportske povijesti, ulozi pojedinih povijesno-sportskih institucija itd.

Riječ je na početku dobio Ivica Golec, koji je održao kratko izlaganje o iskonu suvremenog sporta i tjelesnozdravstvenog odgoja u kontinentalnoj Hrvatskoj, točnije, na prostoru Vojne krajine u XVIII. i XIX. vijeku. Kako je bečki dvor Krajinu tretirao prvenstveno kao nepresušan izvor vojnih snaga, i prve su sportske aktivnosti, streljačke i mačevalačke, osmišljene u svrhu obučavanja, uvježbavanja i održavanja spremnosti postrojbi stacionaranih na krajiškom području. Iako vlasti nisu uvijek gledale blagonaklono na njihovo osnivanje i djelovanje, broj sportskih društava s vremenom je rastao, a na popularnosti su počeli dobivati i ”engleski” sportovi (npr. tenis i nogomet). Golec je spomenuo da su mnogi njegovi kolege povjesničari s priličnom dozom skepse doživljavali činjenicu da je on dio svojih istraživanja posvetio povijesti sporta, jer su smatrali da se ne radi o suviše važnoj temi. Naveo je da nesređenost građe nerijetko odbija školovane povjesničare od proučavanja sportske historije, zbog čega se njome počesto bave entuzijasti-amateri. Istaknuo je da njihov rad valja cijeniti, ali upozorivši da bi se u publikacijama takvoga profila više pažnje moralo pridati širem sociopolitičkom kontekstu, odnosno da težište valja ponešto odmaknuti od čisto kronološkog nizanja događaja.

Đurđica Bojanić temi je pristupila iz muzeološke perspektive. Govorila je o ustanovi na čijem je čelu, istaknuvši da Hrvatski športski muzej posjeduje bogatu knjižnu, časopisnu i materijalnu građu, posebno apostrofiravši ostavštinu dr. Franje Bučara. Unatoč tome, još uvijek nema svoj stalni postav, između ostalog i stoga što dugo vremena nije raspolagao adekvatnim prostorom. Kako je HŠM-u danas na dispoziciji prostor od 470 m2, stalni postav je u pripremi. Kada bude spreman, posjetitelji će moći vidjeti dio građe HŠM-a (sportsku opremu, fotografije, dokumente i sl.) koja će im donekle približiti hrvatsku sportsku povijest, napose onu s kraja XIX. i iz prvih nekoliko desetljeća XX. stoljeća. Kao pozitivan primjer muzejske ustanove sportskog predznaka izdvojila je Muzej Dražena Petrovića, naglasivši da su njegovu utemeljenju i funkcioniranju značajan prinos dali obitelj, sponzori i grad Zagreb. Na moderatorovo pitanje o istraživačkim afinitetima korisnika građe HŠM-a, ocijenila je da ih se većina zanima za razdoblja i događaje koji se uglavnom poklapaju s njihovim životnim vijekom, npr. mlađi za nikad odigranu utakmicu Dinama i Crvene Zvezde od 13. svibnja 1990. godine.

Najproduktivniji hrvatski sportski publicist Jurica Gizdić, autor više od 60 knjiga sportsko-povijesne tematike, većinom posvećenih Hajduku, dalmatinskom sportu i sportašima, na početku svoga izlaganja naglasio je da sport valja shvatiti kao iznimno važan dio hrvatske nacionalne baštine. Opisujući metodologiju svoga rada, naveo je da se većinom služi periodičkim publikacijama, a i materijalima koji se nalaze u privatnom vlasništvu, između ostalog i u njegovu, s obzirom da posjeduje ogroman broj fotografija vezanih uz Hajdukovu prošlost. Upravo na primjeru kluba za koji navija, tj. u kontekstu Hajdukova djelovanja u vihoru Drugoga svjetskog rata, zahvaljujući kojemu je splitski klub proglašen i počasnom momčadi Francuske od strane predsjednika De Gaullea, Gizdić je govorio o zaobilaženju i zanemarivanju sportske povijesti u kontekstu opće povijesti u nas.

Robert Kučić opisao je ustroj i djelatnost Komisije za povijest sporta Splitskoga saveza sportova, jedine takve komisije u Hrvatskoj te jedine koja je nadživjela raspad Jugoslavije. Komisija ima za cilj prikupljati građu i objavljivati knjige vezane uz povijest splitskoga sporta, a dosad je, prvenstveno zahvaljujući radu Duška Marovića, pokrila razdoblje od antike do 1941, dok trenutno priprema treću knjigu, koja će obraditi period 1941–1951. godine. Poput ostalih sudionika, i Kučić se dotaknuo problema s arhivskom građom, preciznije dislociranja i uništavanja dokumentacije ”nepoćudnih” sportskih organizacija i klubova u Dalmaciji tijekom 1940-ih od strane talijanskog fašističkog režima. Naglasio je i da hrvatska sportska povijest obiluje zanimljivim, široj publici nepoznatim događajima koji zaslužuju kudikamo više pozornosti, a među takvima je spomenuo potencijalno filmsku priču o crncu koji je bio trener boksačke reprezentacije NDH.

Svi su se sudionici okrugloga stola složili da povijest sporta predstavlja važnu, ali neopravdano zanemarenu temu u hrvatskoj historiografiji, potentnu za brojna istraživanja i popularizaciju kroz mnoštvo različitih aspekata. Kao ključan problem u tom okviru izdvaja se nesređenost materijalne i dokumentarne arhivske građe, zbog čega bi valjalo poraditi na sustavnom i organiziranom prikupljanju i čuvanju iste. Također, nameće se potreba oživljavanja specijaliziranog časopisa kakav je bio Povijest sporta, publikacija koja je počela izlaziti 1970. kao samosvojan časopis, a od 1999. inkorporirana je u Olimp, ali u kudikamo manjem obimu. Istaknuto je da je za sistematizaciju arhivske građe te pokretanje časopisa neophodno više razumijevanja i podrške od strane nadležnih državnih i lokalnih institucija, ali, još i više, od strane sportskih saveza i klubova. Čini nam se i da bi suradnja nekih hrvatskih visokoškolskih ustanova (npr. Kineziološkog fakulteta, Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija i dr.) također mogla pospješiti razvoj sportske historiografije. Neosporno je da i među studentskom populacijom postoji značajan broj zainteresiranih za ovo područje, zbog čega se organiziranje različitih kolegija posvećenih povijesti sporta čini kao zanimljiva zamisao. Moderator je okrugli stol zaključio pozivom na skup Međunarodnog udruženja povjesničara sporta i tjelesnog odgoja (ISHPES) koji će se u kolovozu ove godine održati u Splitu.

Na koncu ovog osvrta, preostaje nam izraziti nadu da će povijest sporta u hrvatskoj historiografiji postupno početi dobivati istaknutije mjesto, mjesto koje nedvojbeno zaslužuje i koje su joj povjesničari dužni dati. Uostalom, iako smo relativno malobrojan narod i relativno mala zemlja, u svjetskim smo okvirima ipak prepoznati zahvaljujući brojnim uspjesima i dostignućima naših sportašica i sportaša, usuđujemo se čak reći – ponajviše zahvaljujući njima. Stoga ćemo ovaj tekst zaključiti još jednim ponavljanjem onoga što je na samom početku svoga izlaganja rekao Jurica Gizdić – sport predstavlja iznimno važan segment naše nacionalne baštine. Vjerujemo da će i hrvatska povijesna znanost to ubrzo prepoznati.

Ivan Bačmaga

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Dodjela nagrada povjesničarima

Diplome o nagradama uručit će se na svečanosti tijekom Kliofesta na Dan povijesti, u petak, 15. svibnja 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s početkom u 12 sati. Sudionike svečanosti pjesmom će počastiti Zbor Concordia discors Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo dodjeljuje se prof. dr. sc. Miroslavu Bertoši, za višedesetljetni znanstveno-istraživački rad i nastavnu djelatnost na visokoškolskim institucijama diljem Hrvatske.

Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu objavljenu 2014. dodjeljuje se: dr. sc. Marici Karakaš Obradov za knjigu “Novi mozaici nacija u ‘novim poredcima’”, Hrvatski institut za povijest; doc. dr. sc. Tomislavu Popiću za knjigu “Krojenje pravde. Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku”, Plejada.

Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti dodjeljuje se: prof. dr. sc. Nevenu Budaku za dugogodišnji rad na promociji povijesne znanosti u javnosti te organizaciju kongresa hrvatskih povjesničara; Dariju Špeliću, prof., za radijsku emisiju “Povijest četvrtkom” i televizijsku emisiju “Treća povijest”.

Nagrada „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski rad 2014. godine dodjeljuje se Tomislavu Habdiji, za rad “Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini”.

Nagrada „Jaroslav Šidak“ za strane povjesničare, za značajan doprinos istraživanju i predavanju hrvatske povijesti u inozemstvu, dodjeljuje se prof. dr. hab. Antoniju Cetnarowiczu, profesoru Jagelosnskog sveučilišta u Krakovu. 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Nastavljamo – u srijedu jedan okrugli stol i šest promocija knjiga te jedan film

Program Kliofesta za srijedu, 13. svibnja:

 

11-12 Predstavljanje knjiga o spomenicima orijentalnih kultova u Hrvatskoj, FF Press. Sudjeluju: Petar Selem, Inga Vilogorac Brčić, Dino Milinović

12-14 Okrugli stol Povijest emocija: pomodni trend ili interdisciplinarna platforma?

Moderator: Branimir Janković

Sudjeluju: Petar Bagarić, Zrinka Blažević, Ivana Brković, Zrinka Nikolić Jakus, Monica Priante, Elizabeta Radonić

14-15 Predstavljanje knjiga Opiranje zlu i Borile smo se za vazduh, Jesenski i Turk /Documenta / Kuća ljudskih prava Zagreb

Sudjeluju: Vesna Janković, Nikola Mokrović, Paul Stubbs

15-16 Predstavljanje knjige Anatomija jedne velikaške porodice. Rauchovi, FF Press

Sudjeluju: Iskra Iveljić, Stjepan Matković, Mario Strecha

16-17 Predstavljanje knjige Pax Americana na Jadranu i Balkanu, Algoritam

Sudjeluju: Vjekoslav Perica, Kruno Lokotar, Dragan Markovina, Francesca

Rolandi, Ivo Žanić

17-18 Predstavljanje knjige Hrvatska književnost XIX. stoljeća, Alfa

Sudjeluju: Vinko Brešić, Damir Agičić, Mario Strecha, Marina Protrka Štimec

18-19 Autobiografije kao povijesni izvori / Predstavljanje knjiga Zgode i nezgode

moga života Mijata Stojanovića i Memoari baruna Franje Trenka, Hrvatski

institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Sudjeluju: Stanko Andrić, Vinko Brešić, Alexander Buczynski, Darko Vitek

Filmski program u NSK / Tatari – r. Richard Thorpe, 1961., gl. Orson Welles, Victor Mature (koprodukcijski film o Tatarima i Slavenima sniman u Zagrebu) / Početak u 19.30 sati

 

Objavljeno u Uncategorized | Ostavi komentar

Krećemo, utorak u 11.30! Dođite, sudjelujte u otvorenju

Svečanost otvorenja Kliofesta 2015. započinje u utorak u 11.30 sati. Dođite i sudjelujte u tom činu, a svakako ostanite s nama i dalje… Pjesmom će nas počastiti Mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na Kliofestu će u utorak, 12. svibnja biti dva okrugla stola – prvi će započeti u podne, bit će posvećen „Novom licu Hrvatskoga povijesnog muzeja“, a moderirat će ga Ivica Prlender. Na tom će okruglom stolu biti riječi o adaptaciji industrijske arhitekture, baštinskog djela prvorazredne važnosti, u muzejski prostor 21. stoljeća. Govorit će se i o funkcioniranju budućega muzeja u interakciji s posjetiteljima, lokalnim okruženjem, i drugo, a bit će predstavljen i model financiranja u okvirima javno-privatnog partnerstva. Na drugom će okruglom stolu biti riječi o dosadašnjem razvoju i perspektivama povijesti sporta u Hrvatskoj. Moderirat će ga Zrinko Čustonja, docent Kineziološkog fakulteta u Zagrebu gdje predaje kolegije o povijesti sporta.

U utorak će biti i gostiju iz inozemstva – direktor Instituta za historiju u Sarajevu Husnija Kamberović i znanstveni savjetnik Instituta za suvremenu povijest u Ljubljani Aleš Gabrič predstavit će svoja nova izdanja i govoriti o suradnji s Hrvatskim institutom za povijest u Zagrebu sa zamjenikom ravnateljice Gordanom Ravančićem.

Potom će biti predstavljene knjige „Prevođenje povijesti“ Zrinke Blažević, profesorice ranonovovjekovne povijesti i kolegija o suvremenoj historiografiji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, „Ilirski ratovi“ poznatoga arheologa profesora Marina Zaninovića i „Vrtoglave godine. Europa 1900-1914“ povjesničara i publicista Philippea Bloma. Dođite i poslušajte razgovore o tim važnim i zanimljivim knjigama.

Navečer će biti prikazan hrvatski film „Hoja, Lero!“ – o slavensko-avarskim sukobima i mitologiji Avara i Slavena.

DSCN2027

Objavljeno u Uncategorized | Isključi komentare

Pogledajte program Kliofesta 2015.


Program Kliofesta 2015. i Dana povijesti možete preuzeti ovdje .

Objavljeno u Vijesti | Ostavi komentar